|
 |
|
Pozdrav, imam problem s pisanjem jednadzbii. Nor kad je zadana feakcija kalcijeva karbonata s klorovodicnom kiselinom ne znam odrediti produkte? ne znam zasto je produkt voda a kisik npr nije… takoder ne znam kad u zadacima stehiometrije trebam prvo racunati doseg pa tek onda postavljati omejre, a kad direktno mogu racunati mnozine i postaviti omiere s bilo kojim reaktanotm, hvala na odg
|
|
Ime i prezime:
ana
[email protected]
|
 |
 |
Nijedan od izloženih problema nije sâmo pisanje kemijskih jednadžbi, premda će njihovo rješavanje svakako pomoći i u pisanju jednadžbi. Prvi problem koji vidim je sa sâmim pisanjem jer sam se morao malo potruditi da uopće shvatim pitanje. Svakako bih preporučio, osim u kemiju, nešto vremena uložiti i u rad na pismenom izražavanju. Prvi korak, koji rade svi ljudi koji pišu nešto što će i drugi čitati, je taj da nakon što nešto napišeš, to pročitaš prije nego što pošalješ ikome drugome. Na taj se način eliminira golema većina grešaka, od tipfelerâ pa do onih u konstrukciji rečenice. Svi ostali koraci svode se na čitanje i pisanje. Izbor tematike po volji.
Određivanje produkata djelomično je stvar memorije, a djelomično logike. Međutim, kemijska logika počiva na tomu da smo dosta toga vidjeli te razvili osjećaj za to kako bi trebale reagirati pojedine tvari. U konkretnom slučaju imamo reakciju jake kiseline i soli slabe kiseline. U takvim reakcijama nastaju soli jake kiseline, dok se slaba kiselina oslobađa. Ugljična kiselina nije stabilna u vodenim otopinama pa će se odmah raspasti na ugljikov dioksid i vodu. Produkti reakcije kalcijevog karbonata i solne kiseline su prema tome kalcijev klorid (sol s jakom kiselinom) te ugljikov dioksid i voda (produkti raspada ugljične kiseline).
Što ćeš prvo računati, odnosno kako ćeš rješavati stehiometrijski zadatak, ovisi o samom zadatku. Ako imaš neki konkretan zadatak, pokušaj ga naći preko ključnih riječi u tražilici E-škole kemije. Lako je moguće da smo njega ili nešto slično već riješili. Ako ne uspiješ, pošalji nam taj zadatak.
U međuvremenu mogu reći što se meni čini solidnom taktikom za računske zadatke. Prvo napišem sve bitne jednadžbe reakcija, a zatim sve zadane podatke te što se točno traži. Nakon toga gledam kako ću tražene podatke izračunati iz zadanih. Kad shvatim vezu, izrazim ju pomoću matematičkih formula koje onda povežem ili posložim tako da na kraju mogu brzo izračunati konačan rezultat.
Taj pristup ostavlja puno slobode za to kako ćemo što označiti i kojim ćemo redom jedne varijable izražavati pomoću drugih. Veličine svakako preporučam označavati u skladu s narodnim kemijskim običajima, odnosno onako kako bude u literaturi. S druge strane, ne vidim razloga da se inzistira na nekoj posebnoj šabloni u rješavanju, iako, pogledaš li malo u arhivu, možeš vidjeti da uglavnom sve formule na kraju povežem u jednu veliku te da često izvode radim tako da traženu veličinu korak po korak izražavam pomoću drugih, dok ne dođem do zadanih.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
[email protected]
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
