|
E-škola kemije - VII. Seminar za učenike i nastavnike E-škola kemije poziva Vas na
SEMINAR ZA UČENIKE I NASTAVNIKE
Domaćin: SREDNJA ŠKOLA PETRINJA - 05. veljače 2005.
Vremenik rada:
830–900 Otvorenje i uvodno slovo
900–1030 Radionice po grupama
1030–1100 Pauza
1100–1230 Radionice po grupama
1245–1300 Pozdravni pokus
Radionice:
JEDNOSTAVNI POKUSI - PROBLEMSKI ZADACI- SUSTAV NATJECANJA
(za nastavnike OŠ)
TOPLJIVOST - KRISTALIZACIJA
(za učenike OŠ)
Voditelj: dr. sc. Nenad Judaš, Kemijski odsjek, PMF
NJ razmišlja o radionicama na selištanskom brzaku.
________________________________________________
MALA RADIONICA KAOSA
(za učenike i nastavnike SŠ)
Voditelj: dr. sc. Darko Androić, Fizički odsjek, PMF
Darko Androić baš razmišlja kako bi surađivao s E-školom kemije.
________________________________________________
TEMELJNI POKUSI U ORGANSKOJ KEMIJI
(za nastavnike SŠ)
EKSPERIMENTALNI PROBLEMSKI ZADACI
(za učenike SŠ)
Voditelj: Petar Vrkljan, profesor savjetnik, XVIII gimnazija, Zagreb
Petar Vrkljan - za vrijeme radionice u Labinu.
________________________________________________
IZVORI NAPONA
(za učenike i nastavnike OŠ)
Voditelj: Hrvoje Mesić, Voditelj laboratorija za pripremu pokusa, Fizički odsjek, PMF
________________________________________________
Kratak sadržaj predviđenih radionica:
TEMELJNI POKUSI U ORGANSKOJ KEMIJI
Radionica počinje jednostavnim pokusom: grijanjem vode na plinskom plameniku i pitanjem koja je vrsta reakcije gorenje metana. U uvodu zatim slijedi obrazloženje klasifikacije organskih reakcija na supstitucije, adicije i eliminacije, kao i na ionske i neionske reakcije te u konačnici podjela ionskih reakcija na nukleofilne i elektrofilne.
Sudionicima radionice pretpostavljena je strategija učenja organske kemije na primjeru istraživačkog miniprojekta u kojem je temeljni pokus hidroliza 2-metil-2-propanola. Zadatak miniprojekta je odrediti mehanizam reakcije.
Ostale vrste reakcija pripremeljene su kao demonstracijski pokusi (aldolna kondenzacija, esterifikacija, nitriranje toluena, adicija joda na limonen) ili kao miniprojekt: istraživanje svojstava nepoznatog spoja na temelju rezultata kvantitativne analize, masenog spektra, reakcije s dinitrofenilhidrazinom, reakcije s Fehlingovim reagensom, jodoform reakcije i NMR spektra.
Pripremljeni su i dodatni efektni pokusi.
EKSPERIMENTALNI PROBLEMSKI ZADACI
Eksperimentalni problemski zadaci:
1) Istraživanje dinamike reakcije bakrovih(II) iona s jodid ionima.
2) Istraživanje svojstava otopina modre galice, kaijeva jodida, barijeva klorida i olovova(II) nitrata u međusobnim reakcijama.
3) Istraživanje produkata reakcije salitre i modre galice, te katalitičke oksidacije amonijaka.
Predivđena je demonstracija nove reakcije za sve sudionike (kombinacija Landoltove i Briggs-Rauscherove reakcije na glazbu Čajkovskog).
JEDNOSTAVNI POKUSI - PROBLEMSKI ZADACI - SUSTAV NATJECANJA
Razgovor s nastavnicima o sustavu natjecanja, o zadaćama i zadacima i ciljevima zadaća. Na primjeru nekoliko jednostavnih pokusa demonstrirat će se način osmišljavanja zadataka kao i način kreiranja učeničkih miniprojekata.
TOPLJIVOST - KRISTALIZACIJA
Kristalizacijski pokus kao problemski zadatak. Razrada pojma topljivosti.
MALA RADIONICA KAOSA ILI ZAŠTO JE KEMIJA MOGUĆA
Svijet oko nas pun je interesantnih pojava i događanja; od udaljenih galaksija do sićušnih virusa; od malenog gena do vječite zagonetke života. Puno je pitanja koja možemo postaviti, a tako malo dobrih odgovora koje možemo razumjeti. No i za to malo dobrih odgovora koji su nam danas dostupni treba uložiti puno truda, volje, želje, a ponajviše vremena. Užasno puno vremena trošimo učeći o sebi i o svijetu oko sebe. Potom onda podučavamo druge te i sami podučavajući druge ponovo učimo. I tako čitav život. I tako generacijama. S učenjem obično počnemo vrlo, vrlo rano. Otvarajući sljepljene očice pratimo pokrete oko sebe, učimo o gibanju, spavamo, jedemo, spoznajemo vrijeme. Rastemo. Učimo se potom ljuljati na njihaljki, fasciniramo se vrtuljkom, učimo voziti bicikl. Puno krasnih stvari naučimo prije škole. Naučimo... I zaboravimo da smo ih učili. Zaboravimo na znanja koja su sama po sebi normalna.
Onda dođe škola, brojke i slova, tijela i likovi, čitanje, pisanje, računanje. Učimo i zaboravljamo. Znanje koje trebamo, koje smo naučili, savladali, koje koristimo niti ne nazivamo znanjem. Spoznaje koje ne koristimo zaboravljamo pa same po sebi i nisu neko znanje. A onda kemija, fizika, biologija... Matematika je tu već odavno. Sve nam se to prečesto čini teškim, nerazumljivim, zagonetnim, novim, nepotrebnim.
Teško je zadržati optimizam u učenju dvanaest ili šesnaest ili više godina. Što se više penjemo po stablu znanja stvari postaju sve kompliciranije, sve udaljenije od stvarnog života, sve udaljenije jedne od drugih. Znademo sve više i više činjenica, a sve manje i manje razumijemo stvari oko sebe.
Slušamo vremensku prognozu: Sutra će biti oblačno i hladno. Tko od nas uistinu razumije kako se prognozira vrijeme!? Ne želimo naftovode, tankere i balastne vode. Zagađuju! Tko od nas uistinu zna kako to nafta onečišćuje vodu!? Kako će to različiti mikroorganizmi tropskih mora uništiti plavi Jadran. Pa više neće biti plav. A zašto je uopće plav i što je to plavo? Ozonske rupe i crne rupe!? Jesu li crne i jesu li rupe? Koristimo računala, ona mogu sve - brže i bolje od nas. Mogu li i zašto, kako radi računalo, zašto uopće radi računalo?! Vjerujemo li elektronskim blagajnama ili smo sigurni da dobro zbrajaju?! I tako unedogled...
Svega puno previše, pravi kaos, nered, konfuzija... Potresi. Tsunami. Kataklizme. Možemo li sve to razumjeti? Možemo li predvidjeti događanja? Možemo li ih promijeniti? Ima li reda u neredu i ima li pravilnosti u kaosu…
Dobro postavljeno pitanje predstavlja polovicu odgovora, kaže jedna poslovica.
Radionica kaosa pokušat će (bez suvišnog matematičkog aparata, a uz pomoć elementarno razumljivih pokusa) potaknuti prava pitanja, pa će se, očekujemo, i odgovori početi ukazivati sami po sebi. Pokušat ćemo se prisjetiti zaboravljenih spoznaja o prostoru, vremenu, gibanju, sudarima... Pokušat ćemo u novom svjetlu pogledati probleme međudjelovanja tijela, razlučiti uzroke i posljedice. I naposljetku, pokušat ćemo iznaći odgovor na pitanje: Zašto je kemija moguća? Zašto milijarde milijardi jedinki potpuno kaotičnog ponašanja pokazuju pravilnosti koje možemo izučavati, razumjeti i predvidjeti!
IZVORI NAPONA
S obzirom da u udžbenicima kemije za osnovne i srednje škole nailazimo na opise neznatnog broja pokusa iz elektrokemije srž predviđene radionice bit će odabrani pokusi u području stvaranja napona elektrokemijskim procesima. Galvanski članci odvest će Vas do sljedećih pojmova: oksidacija, redukcija, redoks-reakcije, elektromotorna sila, električni rad, elektroda i elektrolit, elektrokemijski niz. Normalno tijekom rada javit će se i mnogi drugi važni pojmovi koji se tiču pojava u životu nezamislivom bez tog dijela kemije.
Predviđeni radionički pribor će između ostalog sadržavati: galvanometar, spojne žice, ljusku od jajeta, krumpir, limun, rajčicu, bakreni lim, cinkov lim, željezni čavao, olovni lim, PVC-cijevi, kišnu glistu, laboratorijsko posuđe i kemikalije.
Pozdrav. |